spot_img
6.8 C
Orašje
spot_img
NaslovnicavijestiPromovirana knjiga fra Luke Markovića “Hrvati BiH između srpskoga secesionizma i bošnjačkog...

Promovirana knjiga fra Luke Markovića “Hrvati BiH između srpskoga secesionizma i bošnjačkog unitarizma”

U subotu navečer u Tolisi je održana promocija knjige fra Luke Markovića “Hrvati BiH između srpskoga secesionizma i bošnjačkog unitarizma” koja se bavi gorućom temom o budućnosti BiH. Promociju je organizirala Matica Hrvatska Orašje, kojoj je uz brojne posjetitelje bio nazočan i generalni konzul RH u Tuzli Ivan Bandić. Na početku večeri predsjednik Matice Hrvatske Orašje Željko Vukić pozdravio je cijenjeni skup, a potom je o knjizi i fra Luki, kao i aktualnoj političkoj situaciji s posebnim aspektom na položaj Hrvata u BIH, govorio Dražen Budiša, kao glavni promotor, a nakon njega knjigu je predstavio i sam autor.

„Postavlja se pitanje što se zbiva i što se može očekivati u BIH 30-ak godina od referenduma od proglašenja neovisnosti, 30-ak godina od izbijanja rata, 28 godina od njegovog okončanja i potpisivanja Daytonskog sporazuma? Fra Luka Marković misli da nas očekuju razgovori i dogovori triju naroda na temelju cjelokupnog i ratnog i poratnog iskustva i vrlo jasno se zalaže za izmjenu Daytonskog sporazuma, premda je svjestan da se nekada moramo pozivati na Daytonski sporazum, onda kada u međunarodne dokumente ne ulazi odredba o konstitutivnosti tri naroda, pa se pozivamo na Daytonski sporazum u kojem je to navedeno. Tri naroda ravnopravna, to je temelj Bosne i Hercegovine!“, istaknuo je, uz ostalo Budiša te dodao kako fra Luka vidi Bosnu i Hercegovinu kantoniziranu, što se hrvatskog prostora tiče, nepovezanog teritorijalno, ali s tri hrvatske komponente u BIH: Hercegovačku, Srednjobosansku i Posavsku, koje moraju prije razgovora sa srpskom i bošnjačkom stranom definirati ono što je zajednički hrvatski cilj Hrvata BIH, da nam se ne bi dogodilo, a to se događalo, da u tim međusobnim hrvatskim odnosima pretegne na jednu ili na drugu stranu. Jer posebice trebamo voditi računa o tome da se život u BiH može organizirati na taj način i da se mogu stvoriti i manje teritorijalne jedinice pa konačno, zar i vi ne živite u Županiji koja je također teritorijalno podijeljena i nije cjelovita, mislim na Odžak, Orašje, Domaljevac koji su zapravo podijeljeni između sebe teritorijem RS-a“, ustvrdio je, tijekom promocije Dražen Budiša.

Autor fra Luka Marković kazao je kako ova knjiga pokušava na jedan nepristran način, ukoliko je to uopće moguće, progovoriti o trenutačnom stanju u BiH. „U 60-ak eseja govori se kritički o bošnjačkom unitarizmu, ali i samoj podvojenosti među Bošnjacima. Mislim da sam jedini autor koji je zadnjih godina upućivao na tu podvojenost, uglavnom sam susretao ljude koji su rekli da je to nemoguće , dakle svi Bošnjaci razmišljaju isto. Danas vidimo da ta podijeljenost postoji. U toj knjizi se govori o kontinuitetu velikosrpske ideologije, ali i o određenoj hrvatskoj političkoj jednostranosti, nesnalaženju između ova dva ekstremna stava prevelikom vezanju, barem po mom mišljenju uz srpsku politiku. To djelomično mogu i razumjeti, jer strah od bošnjačkog unitarizma od naroda koji je najbrojniji, mislim da Bošnjaka u BiH živi više nego Hrvata i Srba zajedno, dakle taj strah je opravdan. Međutim, on  ne smije ići u tom pravcu da se iritira Bošnjake i dovodi ih u situaciju da kažu uredu, ako gubimo Republiku Srpsku onda pokušajmo dobiti barem Federaciju, nažalost on se događa. Možemo se samo nadati na kraju da će razum kod sva tri naroda pobijediti emocije“, poručio je autor. Promocija je bila interaktivnog karaktera, jer su nakon izlagača uslijedila i pitanja nazočnih. Za glazbeni dio večeri bili su zaduženi zbor Mirjam i toliški tamburaši, a prihod od prodaje knjige, fra Luka će upravo usmjeriti za daljnji rad zbora Mirjam.  Fra Luka je objavio nekoliko znanstvenih knjiga na hrvatskom i njemačkom jeziku s područja filozofije, povijesti i religijskih znanosti. Uvršten je među 60 poznatih hrvatskih emigrantskih pisaca, kao i među poznate hrvatske pisce u BiH u posljednjih 500 godina.

spot_img

najnoviji članci

istražiti više