spot_img
6.8 C
Orašje
spot_img
NaslovnicavijestiU Franjevačkom samostanu u Tolisi održana panel rasprava o očuvanju jezičnoga identiteta...

U Franjevačkom samostanu u Tolisi održana panel rasprava o očuvanju jezičnoga identiteta i kulture u Bosanskoj Posavini

U organizaciji Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta ŽP, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, danas je u dvorani Muzeja Franjevačkog samostana u Tolisi održana panel rasprava na temu „Očuvanje jezičnoga identiteta i kulture u Bosanskoj Posavini- perspektive suradnje s visokoobrazovnim institucijama u RH i BiH“ . Projekt financira Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Pozdravne riječi nazočnima uputila je Ana Andrić ministrica prosvjete, znanosti, kulture i sporta ŽP, a potom su govorili pomoćnik ministrice prof. Mario Oršolić na temu „Kulturni identitet BP“, potom prof. dr. sc. Damir Matanović, prorektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku na temu „Kulturološke i identitetske veze slavonske i bosanske Posavine“. O jezičnom identitetu Bosanske Posavine i njegovom očuvanju izlagao je prof. Mato Nedić, dok je prof. dr. sc. Nihada Delibegović Džanić, dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli govorila o obrazovanju učitelja u kontekstu njegovanja zavičajnog govora. Posljednji se obratio i dr.sc. Marko Nedić tajnik Ministarstva PZKS ŽP  koji je govorio o kulturnom identitetu i perspektivama suradnje s visokoobrazovnim institucijama u RH i BiH. Moderatorica skupa je prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. 

„Želimo ovom panel raspravom prikazati i pojasniti naš jezični i kulturni identitet, a posebice uputiti na nužnost očuvanja tih identiteta. Ako nas po jeziku prepoznaju i razlikuju, a tako jeste, izdići ćemo se nad ustavnim zakonskim zaprekama mjesta u kojem živimo i radimo  i kulturom očuvane vrijednosti pohraniti u našu svijest, pisanu riječ, način življenja i promišljanja, svjesni vlastitog identiteta i bogatstva raznolikosti svih koji žive na ovim bosansko-posavskim prostorima”, kazala je uz ostalo ministrica Ana Andrić, te zahvalila svima koji su sudjelovali u realiziranju ovog značajnog projekta. 

-“Današnjim sudjelovanjem na završnoj konferenciji projekta o identitetskim vezama Bosanske i Slavonske Posavine, pokušavamo zaštititi od zaborava tradiciju i jezične oblike s obje strane rijeke Save. Također stvaramo podloge za buduću suradnju i buduća znanstvena istraživanja koja će pridonijeti očuvanju života i s jedne i druge strane Save“, naglasio je Damir Matanović, prorektor Sveučilišta Josipa Juraja Štrosmajera u Osijeku.

Jedan od predavača, profesor hrvatskog jezika i književnosti Mato Nedić govorio je o jezičnom identitetu u Bos. Posavini, sa naglaskom na hrvatski jezični identitet. Nedić je izložio činjenice koje su vezane za naš dijalekt u ovome dijelu Bos. Posavine gdje se govori posavskim dijalektom. –„Posavski dijalekt u stvari je pod dijalekt slavonskoga dijalekta, tako da možemo povezati posavski sa slavonskim i u tome kontekstu progovoriti i o hrvatskome jezičnom identitetu. Naš posavski dijalekt je utemeljen u staro štokavskom narječju ikavsko- ijekavskog izgovora, a prvo što se može čuti u posavskom dijalektu je akutni naglasak. Inače, u pojedinim selima na području Orašja, točnije u Boku, govori se i novoštokavskim narječjem, a također i u Grebnicama, te na odžačkom području“, kazao je uz ostalo prof. Mato Nedić.

Mario Oršolić iz Ministarstva prosvjete znanosti, kulture i sporta ŽP, istaknuo je kako je navedeno Ministarstvo, ne tako davno potpisalo Sporazum o kulturnoj i umjetničkoj suradnji sa Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku i ovo je kaže, prvi konkretni događaj kojeg su zajednički realizirali. Prof. Mario Oršolić se u svojem izlaganju osvrnuo upravo na kulturni identitet Bos. Posavine. –„Njega čine nematerijalna kulturna baština, govor, jezik, pjesme, plesovi, igre, običaji i slično, te materijalna kulturna baština koju čine naši spomenici, građevine i artefakti. Na području Bos. Posavine (šire od ŽP), imamo 24 nacionalna spomenika, a većina njih su vjerske građevine i vjerski spomenici. To jasno govori o tome da su vjerske institucije bile glavi čuvari kulturne baštine, a naravno da su to i ostale. Upravo se nalazimo u Franjevačkom samostanu Tolisa koji je također 2007. godine proglašen nacionalnim spomenikom”, istaknuo je prof. Oršolić i dodao kako govorili i o ulozi običnog ravničarskog čovjeka posavca od kojeg je sve krenulo, ali i o samostanu i blagu koje on čuva. -“Isto tako govorili smo i o našim ujacima franjevcima koji su jako puno doprinijeli za ovaj kraj. Fra Martin Nedić prvi Ilir BiH, pjesnik, graditelj i počasni član Bečke Akademije, zatim fra Ilija Starčević koji je 1823. godine osnovao prvu pučku školu u BiH upravo ovdje u Tolisi i ove godine smo obilježili veliki jubilej, 200-tu obljetnicu od njenog osnivanja. Kulturno bogatstvo Posavine je jako bogato i smatram da ga ovakvim programima trebamo njegovati, o njemu pričati i čuvati za buduće generacije. Kulturna baština ne treba ostati stvar prošlosti, nego na njoj trebamo i moramo graditi budućnost“, poručio je prof.  Mario Oršolić.  

spot_img

najnoviji članci

istražiti više