„Prostor i vrijeme glavne su odrednice klasičnog povijesnog istraživanja, pa ipak, veliki broj povjesničara s vremena na vrijeme se odvaži razbiti ove graničnike“, napisao je u predgovoru svoje prve putopisne knjige „Bilješke o Briježnici – Fragmentirana povijest jedne nestale rijeke“ autor Marko Matolić, profesor povijesti iz Orašja. On je upravo to, za ovu knjigu i učinio!
Istraživanje o Briježnici, koja je duboko urezana u Matolićevo djetinjstvo, trajalo je godinama. Autor je materijal, uz povijesne zapise i dokumente, osobno istražio na terenu, pratio tok rijeke od izvora prema ušću u dužini od oko 90-ak kilometara i pred čitateljsku publiku donio vrlo zanimljiv i vrijedan znanstveno-dokumentarni projekt s osobnim, emotivnim doživljajem i pečatom.
„Za Briježnicu su vezane moje prve životne uspomene. Rođen sam u Boku, a Briježnica se nalazi nekih 100-njak metara iza moje rodne kuće i moje prve igre i prve životne uspomene kojih se sjećam su vezane za nju. Uvijek sam bio zainteresiran za ovu rijeku i uvijek je bila dio mog života. Kao dijete sam se raspitivao kod odraslih o Briježnici, zašto se tako zove, gdje izvire i uvijek dobivao neodređen odgovor da izvire „tamo negdje“! Kako sam se počeo baviti tom prošlošću, uočio sam da je dosta događaja vezano za nju, a kada sam počeo putovati i upoznavati Posavinu pojavila se ideja da jednoga dana prođem put od izvora do ušća rijeke. Otišao sam do gornjeg toka rijeke i slijedio maticu sve do izvora. Našao sam da Briježnica izvire u zapadnom dijelu katastarske općine Avramovina. Uz pomoć karti, katastra i satelitskih snimaka te istraživanja na terenu pronašao sam izvor rijeke. Otišao sam do njega i spustio se njenim tokom do ušća na toliškom „Jelenežu““, pojašnjava rad na novoj knjizi prof. Matolić.
Samo putovanje, na koje se odlučio ići biciklom, za autora je bilo više užitak nego istraživanje. „ Potrudio sam se u ovim zabilješkama donijeti nov, do sada nepoznat ili manje poznat materijal. U knjizi sam malo eksperimentirao. Pokušao sam je napraviti da ima dvije mogućnosti čitanja jedno je klasično od početka, a druga vrsta je usmjereno čitanje. Čitajući knjigu imate mogućnost da dođete na određeno mjesto gdje se zbio nekakav povijesni događaj i onda imate usmjereno čitanje, gdje možete u putopisu napraviti pauzu i okrenuti nekoliko stranica unaprijed, pročitati više o samom tom događaju. To je kao da u tom putovanju napravite pauzu, malo odmorite i naučite nešto o tom mjestu gdje se trenutno nalazite. Kad pročitate tu informaciju onda se vratite i nastavite taj put“, kazao je autor koji ne skriva zadovoljstvo reakcijama čitatelja. „Izuzetno sam zadovoljan i reakcijama čitatelja, ali što sam i sam pomogao nekome da dobije dodatne spoznaje o nečemu što im je priraslo srcu. Zauzvrat i ja dobijem još neke dodatne informacije koje se meni mogu uklapati u širu sliku o ovoj rijeci“, dodao je Matolić.
Neka poglavlja u knjizi govore o spominjanju Briježnice u starim tekstovima ili na starim geografskim kartama. Neka opisuju njezine poplave, mostiće ili vodenice, a neka zadiru duboko iza sjećanja – govore o tragovima prapovijesnih sela koja su u Posavini postojala prije nekih 6.000 godina. Jedno poglavlje govori o narodnim običajima u kojima je udio imala i Briježnica.
Svoje putovanje tokom rijeke, autor je bogato ilustrirao fotografijama, od kojih je 90-ak uklopio u ovaj putopis. „Općenito putovanje u 21. stoljeću i putopisi nisu više klasični tekstualni putopisi, tekst ostaje kao nositelj konkretnih informacija, a deskriptivni opis pejzaža zamijenile su fotografije. Nikada se ne može toliko kvalitetno prenijeti samu okolinu, koliko može fotografija. Pravio sam ih tijekom svog putovanja i odlučio priložiti uz tekst, ali sam objavio i neke rijetke ranije nastale za koje ne bih želio da se izgube, nego sačuvaju i na ovaj način“, naglašava Matolić.
Knjiga „Bilješke o Briježnici – Fragmentirana povijest jedne nestale rijeke“ tiskana je u izdanju Centra za kulturu Orašje, a tehničku pripremu uradio je Siniša Zlatarević. Objavljena je i u elektronskoj formi u PDF-u, kako bi besplatno bila dostupna svima, a oni koji žele ovo vrijedno izdanje imati u svojim vitrinama, mogu je nabaviti u Gradskoj knjižnici u Orašju, gdje Matolić radi kao knjižničar, ili putem Facebooka. Autor je ovu knjigu posvetio svom prijatelju Peri Matkiću, koji se desetljećima neprimjetno bori za očuvanje naše kulturne baštine.
