Izložba „Opisivanje prostora današnjeg grada Orašja u starim putopisima i dokumentima“
Nakon godina istraživanja i prikupljanja materijala i dokumenata koji opisuju prostor današnjega grada Orašja, zavičajni povjesničari Marko Matolić i Alma Fazlić pripremili su izložbu pod nazivom „Opisivanje prostora današnjeg grada Orašja u starim putopisima i dokumentima“. Izložba je postavljena u povodu Dana Grada Orašja, u Gradskoj knjižnici u Orašju.
„Kada u istraživanjima naiđete na zanimljive dokumente, prikupljate ih i kada se skupi određeni broj, mogu se prezentirati javnosti. U ovom slučaju, moja kolegica studentica Povijesti 2. godine Alma Fazlić koja je jako zainteresirana za zavičajnu povijest i ja, odlučili smo zajednički napraviti ovu izložbu, kako bi i ona osjetila pravi istraživački rad“, kazao je, gostujući u programu Radiopostaje Orašje, prof. Matolić. „Bazirali smo se konkretno na opisivanje prostora, ne na konkretne događaje, i to su dokumenti nastali od 13. do kraja 19. stoljeća. Njihovo prikupljanje nije kampanjsko, ono je sukcesivno. Godine čitanja i istraživanja zavičajne povijesti rezultirale su ovom postavkom, a značajnu olakšanje pristupu povijesnoj građi je doprinijelo i digitaliziranje velikog broja dokumenata Mađarskog nacionalnog arhiva, koji sadrži brojne Povelje i dokumenta vezane i za naš prostor“, istaknuo je autor izložbe. Dokumenti na izložbi prvi su puta objavljeni na jednom mjestu, a bili su disperzirani u starim publikacijama, zbornicima, digitalnim prostorima, među njima i nekoliko do sada nepoznatih čak i stručnoj javnosti.
Na osam ploča, autori tematiziraju šest cjelina, a počinje od srednjeg vijeka i prezentacije podataka iz srednjovjekovnih povelja- čuvena Povelja iz 1244 godine u kojoj se opisuje tok rijeke Tolise, koji je bio granica između zemlje koja je pripadala Bosanskoj biskupiji sa sjedištem u Đakovu i Usorskog feudalca. „Tu je i Povelja iz 1408 godine koja govori o utvrdici na Basutskoj i Povelja iz 1422 godine gdje se ponovno spominje rijeka Tolisa, ribolov i ribogojstvo. Donji tok Tolise prije 50-ak godina bio je veliko prirodno mrjestilište šarana, čiji su prihodi od ribolova davani velikašima. Izložba, uz ostalo, prikazuje i brojnu skupinu dokumenata o razgraničenju između dva Carstva. Rijeka Sava je nekoliko stotina godina bila granica između Austrijskog i Osmanskog carstva, koja je prvi put utvrđena 1699. godine. Ta je granica bila duga nekoliko tisuća kilometara i oko nje je bio samo jedan spor -otok na Basutskoj, oko kojeg se nisu mogli dogovoriti kome bi trebao pripasti. Na kraju je nađeno solomonsko rješenje da ga zajedno koriste“, pojašnjava prof. Matolić. Novim mirovnim ugovorom iz 1718. godine Austrija je dobila jedan pojas južno od rijeke Save koji je trebao zaštititi plovni put Savom na kojeg je dobila monopol i više ga nije dijelila s Osmanskim carstvom. To su godine kada ustvari počinje naseljavanje današnjeg stanovništva uže okolice Orašja.
Kako bi izložbu vizualno poboljšali i učinili je atraktivnijom, autori su tekstove često propratili likovnim detaljima, a prati je i Katalog kako bi tekst ostao sačuvan i kako bi se mogao koristiti u buduće istraživačke svrhe. Puno je zanimljivih informacija i podataka koje će posjetitelji moći vidjeti na ovoj izložbi i čuti od autora, koji su na dispoziciji za sva pitanja, a može se pogledati radnim danom od 8,00 do 15,00 h, do 20. studenog ove godine.
foto: Centar za kulturu Orašje FB
