Okrugli stol s temom: „Dr. Krunoslav Draganović -svećenik, povjesničar i politički emigrant“

  • Okrugli stol s temom: „Dr. Krunoslav Draganović -svećenik, povjesničar i politički emigrant“
  • Okrugli stol s temom: „Dr. Krunoslav Draganović -svećenik, povjesničar i politički emigrant“

U povodu 115. obljetnice rođenja dr. Krunoslava Draganovića, jednog od najvećih Hrvata, svećenika, povjesničara i sudionika vrtloga hrvatske povijesti u 20. stoljeću, njegovi sumještani u MZ Matići organizirali su Okrugli stol s temom: „Dr. Krunoslav Draganović -svećenik, povjesničar i politički emigrant“.  Iznimno zanimljiva tema, o kojoj se u oraškom kraju do sada vrlo malo javno govorilo, privukla je veliku pozornost javnosti, pa se u mjesnom Domu okupilo više od 300 posjetitelja, među njima i nekolicina suvremenika dr.Draganovića,  koji su s velikim zanimanjem pratili izlaganja eminentnih gostiju. Na temelju različitih istraživanja povijesne građe, imali su prigodu argumentirano čuti tko je i što je bio dr.Krunoslav Draganović. O njegovu životu i djelu, u kontekstu poratnih crkveno-državnih odnosa u trokutu: Komunistički Beograd, Zagreb, Sarajevo – Vatikanska diplomacija – Katolička crkva u Jugoslaviji, koji su na neki način i odredili njegovu sudbinu, govorili su dr.sc. Anto Mikić teolog iz Matića, zatim dr.sc. Zlatko Hasanbegović povjesničar i političar i dr.sc. Miroslav Akmadža povjesničar i autor knjige „Krunoslav Draganović iskazi komunističkim istražiteljima“.

O životnom putu dr.Krunoslava Draganovića, koji je svoju Mladu misu služio u župi Tolisa 1928.godine na blagdan Velike Gospe, uvodno i vrlo sadržajno izlaganje imao je njegov sumještanin teolog dr.sc. Anto Mikić, jedno vrijeme glavni urednik Hrvatskog katoličkog radija i ravnatelj Hrvatske katoličke mreže, a danas uposlen na Hrvatskom katoličkom Sveučilištu. -„ Dobri poznavatelji djela dr. Draganovića  tvrde da je spasio desetke tisuća ljudi, što od smrti što od gladi i svuda je isticao svoje domoljublje, ljudskost, kršćanstvo i svećenstvo. Bio je pionir skupljanja svjedočanstava žrtava Blajburga nakon svibnja 1945.g., a knjiga nije objavljena iz razloga da zaštiti pojedine visoko pozicionirane osobe. Nikog nije odbio od onih koji su zatražili pomoć, a iz ovog kraja i svoje obiteljske sredine ponio je vjerničku i svećeničku dimenziju, stoga ova sredina može biti ponosna na njega, ustvrdio je dr. Anto Mikić.

Dr.Miroslav Akmadža se dosta bavi crkveno-državnom poviješću i dr.Draganovića je svrstao među značajne osobe za hrvatsku i crkvenu povijest, kao velikog domoljuba, humanitarca, svećenika i čovjeka koji je pomogao mnogim ljudima da spase svoje živote za vrijeme i nakon II svjetskog rata.  –„Bio je neprijatelj broj 1. komunističkom režimu koji ga je na prevaru uspio dovesti u Jugoslaviju i iskoristio za ucjene prema Vatikanu. Moja poruka mladima je da im takav čovjek danas treba biti uzor i potvrda da se u malim mjestima kao što su Matići mogu stvarati veliki ljudi i da mogu postići uspjehe na svjetskim razinama. Danas nam treba tako sposobnih i uspješnih ljudi da bi ova država i ovaj narod što bolje živjeli, poručio je Akmadža.

Dr. Zlatko Hasanbegović je izrazio veliko zadovoljstvo da je u svojstvu povjesničara došao u prelijep krajolik mjesta Matići u župi Tolisa, među sumještane dr. Krunoslava Draganovića čija je uloga, navodi Hasanbegović, bila časna i ovaj kraj, ne samo crkva, nego i hrvatski narod, može biti ponosan da je iznjedrio takvoga čovjeka. -Jugoslavenske komunističke vlasti su dr. Draganovića stavile visoko na popis Jugoslavenskih državnih neprijatelja, na kraju učinivši ga, na neki način i kolateralnom žrtvom, s jedne strane Vatikanske istražne politike približavanja Titovoj Jugoslaviji, sa druge strane, unutarhrvatskih emigrantskih odnosa i s treće, same Titove državne politike. Sve to je odredilo njegovu konačnu sudbinu obilježenu nejasnim okolnostima i po mom sudu, prisilnog povratka u Jugoslaviju i neke vrste doživotnog kućnog pritvora u Sarajevo gdje je pokopan, zadovoljan i smiren, kazao je Hasanbegović i dodao,- Pred Boga je otišao upravo iz svoje Bosne u kojoj se rodio i iz koje je ljudski, intelektualno i svećenički izrastao, ali na žalost nije doživio obnovu hrvatske države i slom komunizma, a Bog mu je omogućio da ne vidi i doživi gubitak hrvatskih katoličkih stoljetnih zavičaja od Bos. Krajine do Bos.Posavine.

Velike napore da na Okruglom stolu svjedoče eminentni izlagači, uložio je Ivo Mikić koji je porijeklom iz Matića, rođen u Manheimu (Njemačka), a živi u Zagrebu. Sa Hasanbegovićem je član predsjedništva Stranke Neovisnih za Hrvatsku. –Prezadovoljan sam današnjim skupom, a iduće godine nešto slično planiramo organizirati s drugim ljudima koji su također pisali knjige od dr.Draganoviću. Željeli bi dovesti Miju Ivureka koji je pisao biografiju velikog svećenika, kao i dr. Maria Jareka sa Hrvatskog instituta za povijest koji se bavio djelovanjem dr.Draganovića od 19451. do 1945.godine. Okruglom stolu je prethodila sveta misa u crkvi sv.Ive u Matićima koju je predvodio gvardijan fra Mario Jurić, zatim polaganje vijenaca kraj Spomen obilježja poginulim mještanima Matića, a skup je okončan posjetom Muzeju Vrata Bosne u Franjevačkom samostanu Tolisa.

Login

Welcome! Login in to your account

Remember me Lost your password?

Lost Password